SAMOBORSKA SALAMIJADA

Samoborska salamijada začeta je prije 30 godina međusobnim natjecanjima po kletima, a s vremenom je sazrijevala ideja i o službenom natjecanju samoborskih salama.

Prva Salamijada održana je u Vili Tonšetić na Stražniku, a inicijativa je došla s jednog od sastanaka u Lovačkom rogu. Već ta prva Salamijada, na kojoj su se salame ocjenjivale pred publikom, bila je jako dobro posjećena i to nas je natjeralo da počnemo razmišljati ozbiljnije.

Druga Salamijada, 1988. godine, održana je u Lavici i tu su već postojale neke regule i pravila koja su se morala ispoštovati. Za treću Salamijadu angažirali smo i, sada pokojnog, Ivu Leitmana, urednika Večernjeg lista, koji je preko svojih novinarskih kanala došao do nekih francuskih pravila ocjenjivanja salama. Nakon te treće Salamijade, koja je održana na Šmidhenu, već se počelo vrlo ozbiljno raditi i tada su se počele dijeliti diplome i priznanja.

Od samih početaka, pa i u ratnim godinama, Salamijada se redovito održavala, a prigrlili su je i Grad Samobor i Turistička zajednica Grada Samobora. Išlo je polako, ali svake godine je bilo sve više zainteresiranih, i proizvođača i gostiju.

No, na stari se način više nije moglo. Organizaciju je trebalo podići na višu razinu.
U tada popularnoj gostionici kod Medveda sastao se je inicijativni odbor nove udruge – Zlatne šajbe, u kojem su bili Milinko Perković, Nikola Župančić, Ićo Pavičić, Alojz Požgaj, Dubravko Viduč, Marijan Čižmešija, Vladimir Trčak i Tomislav Skendrović. Izabrano je ime udruge i za njenog je prvog predsjednika izabran Vladimir Trčak.

Od formiranja Udruge Zlatna Šajba Samoborska se salamijada organizira na profesionalnoj razini i postaje značajna turističko – gastronomska priredba.
Danas je Samoborska salamijada jedina takva manifestacija u Hrvatskoj, dok Slovenci imaju čak 18, što manjih, što većih takvih priredbi.